5 statističkih regija 
| 5 statističkih regija |
|
|
|
| Saturday, 07 February 2009 | |
|
NE prijedlogu Vlade o 3 statističke regije u Hrvatskoj DA prijedlogu o 5 statističkih regija, gdje je Grad Zagreb zasebna regija Jedan od uvjeta pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji je i njezina regionalizacija. To je ujedno i njezin interes budući u Europskoj uniji postoje fondovi za brži razvoj manje razvijenih regija. Poznato je da Unija načelno ne daje potporu državnim nego regionalnim projektima. Hrvatska kao kandidat za pristup Uniji već koristi predpristupne fondove, no zbog općedržavne organizacijske i stručne nepripremljenosti i nesposobnosti čini to krajnje nedovoljno. Pravo na bespovratnu potporu svojim projektima imaju samo regije čiji je brutto društveni proizvod (BDP) manji od 75% prosjeka u Uniji. Primjerena regionalizacija Hrvatske znači ujedno i veće ukupno pravo svih regija (države u cjelini!) na korištenje europskih fondova. Od svih hrvatskih županija samo je u Gradu Zagrebu BDP veći (znatno) od navedenog 75% europskog. Zbog toga ni jednoj županiji nije u interesu biti u istoj regiji s Gradom Zagrebom. Isto tako uključivanje Grada Zagreba u bilo koju hrvatsku regiju znači i umanjivanje ukupnih prava Hrvatske na potporu iz europskih fondova. To praktički znači da bi svaka statistička regija koja uključuje Grad Zagreb godišnje gubila mogućnost dobivanja oko 600 milijuna eura za svoje razvojne projekte i to od godine ulaska u EU pa sve do 2013. godine. Radi se o novcu kojega nerazvijene regije mogu trošiti upravo za prilagodbu europskim standardima i izravnanje s razvijenijim regijama EU. Osnovni europski standard za formiranje statističkih regija je broj stanovnika. On treba biti između 800 000 i 3 000 000. Stavak 2. članka 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (6. travnja 2001.) glasi: Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Tipična je to hrvatska „kreativna“ politička nonšalancija – regije nastaju tako da županije proglasimo regijama. A zaboravljamo da su sadašnje županije nastale u istom nepogodnom vremenu kao i privatizacija – ratnom (1992.) i temeljem sličnih znanstvenih predradnji i stručnih javnih rasprava – nikakvih. Voljom prevratničke elite! Jedina naša županija koja praktički ispunjava minimalni europski standard broja stanovnika je Grad Zagreb. Prema popisu stanovnika 2001. je imao 780 000 stanovnika. Slijedeća po veličini, Splitsko-dalmatinska, broji 457 000 stanovnika. Nasuprot tome Požeško-slavonska ima 86 000, dok Ličko-senjska samo 52 000 stanovnika. Županije su teritorijalne upravno-političke jedinice koje su po hrvatskom zakonu nominalno regije. No Europa kaže da to nisu regije po njezinim standardima. Valja ustanoviti statistički primjerene regije. Valja ustanoviti i neophodne poslove i službe (agencije isl.) koje će efikasno posredovati u izradi, prezentaciji i podršci regionalnih projekata za potporu europskih fondova. Riječ nije o usko stručnim ili administrativnim odnosno samo statističkim pitanjima. Ponajmanje smije biti riječ o usko stranačkim, strančarskim pitanjima. Riječ je o krajnje ozbiljnim i dugoročnim političkim pitanjima. Riječ je o prvorazrednom nacionalnom interesu. Ponajprije, preko regija će se trajno posredovati veza i suradnja Hrvatske i Unije. Tim putem će pritjecati poslovno i projektno znanje, ustanovljavati će se kriteriji, osposobljavati (europeizirati) pogotovo mlađi stručnjaci, a pritjecat će i znatna novčana potpora. A primjerenost takvih regija zemljopisnim, povijesnim i kulturalnim značajkama Hrvatske stvar je i elementarnog nacionalnog ponosa. Puko zemljopisno gledano Hrvatska se sastoji od tri regije: Primorske (Jadranske), Gorske i Panonske. Povijesno se – kao trojedna kraljevina - Hrvatska u današnjem smislu riječi konstituirala i sastojala od tri kraljevstva (regnum): Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Nominalno takva postoji od 16. stoljeća kada se objedinjuju sabori. Ti nazivi neminovno imaju trajno identitetsko i kulturalno značenje. Stoga je više nego začudno izbjegavanje naziva Slavonija ili Dalmacija kao da njih ima i u drugim državama ili se nadamo da ćemo izbjegavanjem naziva spriječiti nekoga da nam ih uzme. Valjda ne dvojimo glede slavonskog i dalmatinskog hrvatstva? Pa oni sukonstituiraju današnji hrvatski nacionalni identitet i suverenitet! Vlada je nedavno uputila Statističkom uredu Europske unije prijedlog hrvatskog Državnog zavoda za statistiku po kojem bi Grad Zagreb bio u zajedničkoj regiji s Međimurskom, Varaždinskom, Križevačko-koprivničkom, Zagorskom i Zagrebačkom županijom. Panonska bi regija po tom prijedlogu obuhvaćala županije na području od Ogulina do Baranje dok bi Jadranska regija obuhvaćala većinu Gorske Hrvatske i cijelu Primorsku od Savudrije do Konavala. Takav je prijedlog triju statističkih regija neprihvatljiv. On je već izazvao brojne proteste u županijama koje su se našle u istoj regiji s Gradom Zagrebom, a neke od njih već najavljuju i referendumsko izjašnjavanje građana o tom pitanju. Ustanovljavanju regionalnog ustroja Hrvatske sukladno europskim kriterijima morala bi prethoditi rasprava o sadašnjem županijsko-regionalnom – kao i ukupnom samoupravnom -ustroju Hrvatske. Za to, izgleda, ni znanstvenici, a kamoli političari nemaju snage. Za to sada nema ni vremena. No, ilustracije radi, zar nije beskrupulozno što po hrvatskim zakonima upravno-politički Novska nije sastavni dio slavonskih županija dok Gračac spada u jednu od dalmatinskih? Pri ustanovljavanju regija kao i pri svakom ozbiljnom političkom pitanju nužno je imati na umu više kriterija, a kako rezultat ne bi bio proizvoljan. U sadašnjim okolnostima i radi jednostavnosti valja poći od činjenice da su županije jedinice koje treba spojiti u statističke regije. Pogodna je okolnost izduženost Hrvatske. Ona, naime, diktira razdiobu prostora na sumjerljive regionalne razvojne cjeline. Regionalna cjelovitost Dalmacije s njezine 4 županije, 12 943 km2 i 861 000 stanovnika valjda nije upitna. Slično vrijedi i za Slavoniju s njezinih 5 županija, 12 465 km2 i 891 000 stanovnika. Područje Istre, sjevernog Primorja, Gorskog kotara, Like, Korduna i Banovine s 5 županija, 19 823 km2 i 892 000 stanovnika čini povezanu regionalnu cjelinu, nazovimo je Gorsko-primorsku. Regija Središnja Hrvatska je primjereni naziv za područje 6 županija s 10 670 km2 i 1 013 000 stanovnika. Dakako, ostaje županija-regija Grad Zagreb s 640 km2 i 780 000 stanovnika. Valja napomenuti da postoji stanoviti deficit broja stanovnika u Gradu Zagrebu, koji formalno proistječe iz činjenice da se radi o podacima s popisa pučanstva iz 2001. godine, a poznato je da je od tada do danas zabilježen prirast stanovništva u Zagrebu veći od tih deficitarnih 20 000. No, bude li taj kriterij formalni i nezaobilazan (makar postoji presedan Bratislave) nema većih smetnji da se već početkom 2008. godine provede izvanredni popis pučanstva u čitavoj zemlji. Ionako za konačno formiranje statističkih regija treba još razgovarati s Eurostatom i Europskom komisijom, a njihova primjena počinje tek s momentom našega ulaska u punopravno članstvo Unije. |